Nedjelja, 29. rujna
Katedrala, 20.00 sati
25. godina zbora Chorus Angelcus
Chorus angelicus
Capella Savaria
Ivana Lazar, sopran
Helena Lucić Šego, mezzosopran
Hugo Hymas, tenor
Krešimir Stražanac, bas
Anđelko Igrec, dirigent
Georg Friedrich Händel
Juda Makabejac
Oratorij u tri dijela, HWV 63
Dio I
- Overture
- Chorus: Mourn, ye afflicted children
- Duet: From this dread scene (Israelitish Man, Israelitish Woman)
- Chorus: For Sion lamentation make
- Recitative: Not vain is all this storm of grief (Simon)
- Aria: Pious orgies, pious airs (Simon)
- Chorus: O Father, whose almighty pow'r
- Recitative: I feel the Deity within (Simon)
- Aria & Chorus: Arm, arm, ye brave (Simon)
- Recitative: 'Tis well, my friends! (Judas Maccabaeus)
- Aria & Chorus
a. Aria: Call forth thy pow'rs, my soul (Judas Maccabaeus)
b. Chorus: Lead on, lead on! - Recitative: To Heav'n's almighty King we kneel (Israelitish woman)
- Air & Duet
a. Air: O liberty, thou choicest treasure (Israelitish woman)
b. Duet: Come ever-smiling liberty (Israelitish Woman, Israelitish Man) - Recitative: My zealous father, now at rest (Judas Maccabaeus)
- Trio & Chorus: Disdainful of danger
(Priest, Judas Maccabaeus, Simon; Israelitish Woman)
- Recitative: Haste ye, my brethren (Simon)
- Chorus: Hear us, O Lord
Dio II
- Chorus: Fall'n is the foe
- Duet & Chorus: Sion now her head shall raise (Israelitish Woman and Man)
- Recitative: Oh, let eternal honours (Israelitish Woman)
- Aria: From mighty kings he took the spoil (Israelitish Woman)
- Chorus: Hail, Judea, happy land
- Recitative: Thanks to my brethren! (Judas Maccabaeus)
- Aria: How vain is man (Judas Maccabaeus)
- Recitative: Oh Judas, oh my brethren (Israelitish Messenger)
- Aria & Chorus: Ah! wretched, wretched Israel (Israelitish Woman)
- Recitative: My arms! (Judas Maccabaeus)
- Aria & Chorus: Sound an alarm! (Judas Maccabaeus)
- Recitative: Enough! To Heav'n we leave the rest! (Simon)
- Chorus: We never will bow down
Dio III
- Aria: Father of Heav'n (Priest)
- Recitative: Oh grant it, Heav'n (Israelitish Woman)
- Aria: So shall the lute and harp awake (Israelitish Woman)
- Recitative: From Capharsalama on eagle wings I fly (Israelitish Messenger)
- Chorus: See, the conqu'ring hero comes!
- March
- Chorus: Sing unto God
- Recitative: Sweet flow the strains (Judas Maccabaeus)
- Aria: No unhallowed desire (Judas Maccabaeus)
- Duet: Oh lovely peace (Israelitish Woman, Israelitish Man)
- Aria & Chorus
a. Aria: Rejoice, oh Judah! (Simon)
b. Chorus: Hallelujah, Amen!
Chorus angelicus je varaždinski zbor posvećen izvođenju glazbenih djela hrvatske i svjetske glazbene baštine. Osnovao ga je maestro Anđelko Igrec 1999. godine, a sačinjava ga četrdesetak predanih pjevača svih životnih dobi. Svoju najveću snagu Chorus angelicus je pokazao na velikim i zahtjevnim projektima –izvedbama cjelovitih remek-djela svjetske glazbene baštine kao što su Mesija G. F. Händela, Muka po Ivanu J. S. Bacha, Stvaranje svijeta J. Haydna ili Vespro della Beata Maria Vergine Claudija Monteverdija. Rezultat toga je i Nagrada Ivan Lukačić na Varaždinskim baroknim večerima 2016. godine za izvedbu Muke po Ivanu J. S. Bacha. Zbor pjeva na mnogim koncertima, najviše u Varaždinu i njegovoj okolici, ali i u ostalim dijelovima Hrvatske, a iza njega su i mnoge inozemne turneje (Austrija, Mađarska, Izrael). Zahvaljujući projektima Varaždinskih baroknih večeri, zbor je surađivao s nizom hrvatskih i međunarodnih ansambala specijaliziranih za izvedbe barokne glazbe: Le Parlement de Musique Strasbourg, Hofkapelle München, Musica Coeli Graz, Pratum Integrum iz Moskve, Accademia Bizantina iz Ravenne, Sonatores Panoniae iz Mađarske, te domaćim Varaždinskim komornim orkestrom, Hrvatskim baroknim ansamblom i Cameratom Garestin. Iako na repertoaru ima najčešće djela baroknih skladatelja, Chorus angelicus izvodi i djela drugih razdoblja –renesanse, klasicizma , romantizma kao i djela suvremenih skladatelja (Rutter, Ramirez, Orff, Igrec). Neke od izvedbi zabilježene su i na nosačima zvuka (Mozartov Requiem, mjuzikl Božić u varaždinskoj katedrali, Bachova Muka po Ivanu Igrecove Pjesme štovanja i hvale).
Utemeljena 1981. u Szombathelyju, Capella Savaria je prvi mađarski komorni orkestar sastavljen od povijesnih instrumenata. Ciljevi su od samog početka bili izvoditi glazbu baroka i klasicizma na autentičan način oslanjajući se na izvorne dokumente tih razdoblja. Ansambl izvodi komornu i orkestralnu glazbu te sudjeluje u izvedbama opera i oratorija. Do sada su objavili preko 80 snimaka u izdanju Hungarotona, Centaur Recordsa, Quintana, Harmonia-e Mundi, Dynamic-a, Naxos-a i Dorian Records-a od kojih je pet bilo nagrađeno s mađarskom nagradom Snimka godine. Dirigent opernih i pasionskih projekata Capelle Savarie, Nicholas McGegan (glavni gost-dirigent orkestra) snimio je s njima 21 nosač zvuka. Njihovi nosači zvuka obuhvaćaju i prave raritete kao što su mađarska glazba 18. stoljeća i djela Jiřija Druschetzkog, Johana Romana, Alessandra Scarlattija, Benedetta Marcella, G. Ph. Telemanna, Gregora Wernera, Jacques-Christophe Naudota, J. Ph. Rameaua, J. F. Fascha i G. Muffata. Ansambl je održao koncerte u 22 evropske zemlje, a nastupio je i u zemljama Sjeverne i Južne Amerike te u Izraelu. Redovito sudjeluje na mađarskim festivalima rane glazbe (u Sopronu, Fertődu, Budimpešti i Zemplénu), ali je nastupio i na sličnim festivalima u Bruggeu, Innsbrucku, Regensburgu, Göttingenu, Halleu, Utrechtu, Zerbstu, Warszawi, Wroclawu. Često nastupa na mađarskom radiju i televiziji i dobitnik je ugledne Nagrade Liszt za 1991. godinu. Kanadski časopis Opus opisao je Capellu Savariu kao „jedan od najboljih evropskih ansambala”.
Ivana Lazar je studij pjevanja završila na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Diplomirala je u klasi Mire Zidarić- Orešković, a magistrirala kod Lidije Horvat-Dunjko. Na Sveučilištu za glazbu i scensku umjetnost u Grazu pohađala je predavanja iz Lieda i oratoriju kod Karlheinza Donnauera, a od 2006. do 2008. godine je bila stipendistica CEE-Musiktheater/Deutschebank iz Beča. Usavršavala se kod Dunje Vejzović, Konrada Richtera i Olivere Miljaković. Dobitnica je Nagrade Marija Borčić za najbolji diplomski koncert studenta Muzičke akademije, Diplome Darko Lukić, Nagrade Milka Trnina Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika te je dvostruka dobitnica Nagrade Jurica Murai za najbolju interpretaciju na Varaždinskim baroknim večerima. Dugi niz godina je prisutna na hrvatskoj glazbenoj sceni kao interpretkinja glazbe baroka, pretklasicizma i klasicizma. Djelovala je kao solistica Hrvatskog baroknog ansambla, a kao solistica surađuje i sa Zborom HRT-a. Suosnivačica je ansambla za ranu glazbu Camerata Garestin. Nastupala je s mnogim eminentnim orkestrima u zemlji i inozemstvu kao što su na primjer Zagrebačka filharmonija, Simfonijski orkestar HRT-a, Zbor HRT-a, Sarajevska filharmonija i Varaždinski komorni orkestar. Od 2006. je stalna gošća-solistica ansambla Le Parlement de Musique iz Strasbourga s kojim je ostvarila veliku turneju po Francuskoj. Gostovala je i u Austriji, Sloveniji, Njemačkoj, Finskoj, Švedskoj, Litvi, Luxemburgu, Bosni i Hercegovini, Irskoj, Srbiji, Egiptu, Argentini i Boliviji. Svojim nastupima osvojila je publiku na najvećim hrvatskim festivalima kao što su Dubrovačke ljetne igre, Varaždinske barokne večeri, Osorske večeri, Splitsko ljeto, Riječke ljetne noći, itd. Prvakinja je Opere HNK Zagreb gdje je za ulogu Kraljice noći u Čarobnoj fruli W. A. Mozarta primila Nagradu Marijana Radev za najbolje operno ostvarenje u sezoni 2018/19. Za istu ulogu dobila je i Nagradu hrvatskog glumišta.
Helena Lucić Šego je studij pjevanja završila na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Lidije Horvat-Dunjko. Već je u vrijeme studija ostvarila svoj operni debi u zagrebačkom HNK u Puccinijevim jednočinkama Suor Angelica i Gianni Schicchi te u HNK Osijek u Mozartovom Figarovom piru. Od tada je ostvarila niz uloga u svim hrvatskim opernim kućama, kao što su Mozartov Cherubino i Marcellina, Bizetova Carmen, Rossinijeve Cenerentola i Rosina, Bellinijeva Adalgisa, Puccinijeva Suzuki, Straußov Prinz Orlofsky, Humperdinckov Ivica i mnoge druge. Usavršavala se kod Olivere Miljaković, Elene Pankratove, Natalie Karl, Axelle Gall , Bernda Weikla, Silvie dalla Benette, Paola de Napolia, Catherine Denley. Vrsna interpretkinja barokne glazbe, surađivala je s uglednim dirigentima kao što su Laurence Cummings, Richard Egarr, Martin Gester, Hervé Niquet i Paul Eswood. Dugi niz godina surađivala je s Hrvatskim baroknim ansamblom te izvela mnoge solističke dionice kapitalnih djela barokne glazbe. Kao solistica je, među ostalim, surađivala sa Zborom i Simfonijskim orkestrom HRT-a, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Zagrebačkom filharmonijom, Riječkom filharmonijom, ansamblom za suvremenu glazbu Cantus, a pod ravnanjem dirigenata kao što su Nikša Bareza, Loris Voltolini, Ivo Lipanović, Uroš Lajovic, Antonello Allemandi te Johannes Wildner. Docentica je na Odsjeku za pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Hugo Hymas je iznimno cijenjen i tražen kao interpret renesansnog i baroknog kako opernog tako i sakralnog/koncertnog repertoara što mu omogućava suradnju s najistaknutijim glazbenicima i ansamblima na tom području. Redovito nastupa na domaćim i međunarodnim pozornicama diljem Evrope, SAD-a, Azije i Australije s ansamblima kao što su Gabrieli Consort (Paul McCreesh), Arcangelo (Jonathan Cohen), Helsinški barokni orkestar (Aapo Häkkinen), Nizozemski komorni zbor (Petera Dijkstra), Freiburški barokni orkestar (Kristian Bezuidenhout), English Consort (Harry Bicket), Dunedin Consort (John Butt), Hrvatski barokni ansambl (Lawrence Cummings), Münchener Motettenchor (Benedikt Haag), Monteverdi Choir (Sir John Eliot Gardiner), Les Arts Florissants (William Christie), Göteborg Symfoniker (Andreas Spering), Orchestre symphonique de Montréal (Kent Nagano), Les Nouveaux Caractères (Sébastien d’Hérinom). Svoje je operne uloge između ostalih ostvario u Teatro dell’Opera di Roma, Winteroper u Potsdamu, Operi u Lilleu te u Maggio Musicale Fiorentino. Rado drži solističke recitale, nekadašnji je „mladi umjetnik” zaklade Britten-Pears, a trenutno je programu ‘Rising Stars’ Orchestra of the Age of Enlightenment s kojim je mnogo puta surađivao. Glazbu je diplomirao s pohvalama 2014. na Sveučilištu u Durhamu.
Hrvatski bas-bariton Krešimir Stražanac je s 23 godine postao solist Opere u Zürichu gdje nastupa pod ravnanjem nekih od najvećih dirigenata današnjice: Bernarda Haitinka, Franza Welser-Mösta, Plácida Dominga, Vladimira Fedosejeva i Petera Schneidera. U Bavarskoj državnoj operi u Münchenu debitirao je 2017, a u Frankfurtskoj operi 2018, u Gran Theatre del Liceu u Barceloni 2021. godine. Stilski raspon njegovih opernih uloga kreće se od baroka do suvremene glazbe. Isto tako je opsežan i stilski širok njegov oratorijski i koncertni repertoar, a nastupa diljem Europe i Azije uz simfonijske orkestre Zapadnonjemačkog i Bavarskog radija, Kraljevski orkestar Concertgebouw Amsterdam, Kraljevski flamanski orkestar, Staatskapelle Dresden, Tokijski i Singapurski simfonijski orkestar, Orchestre National de France, Orchestre des Champs-Elysées, Concentus Musicus Wien, Orkestar lajpciškog Gewandhausa i dirigente kao što su Herbert Blomstedt, Giovanni Antonini, Jukka-Pekka Saraste i Philippe Herreweghe. Njegove snimke (do sada oko 20 izdanja) objavljuju izdavačke kuće Decca, Harmonia Mundi, BBC Opus Arte, BR Klassik, Oehms Classics, Coviello, Accent i Edition Staatskapelle. Studirao je u Stuttgartu kod Dunje Vejzović i Cornelisa Witthoeffta te privatno kod Jane Thorner Mengedoht i Hanns-Friedricha Kunza.
Zsolt Kalló je koncertni majstor, solist i umjetnički ravnatelj Capelle Savarie. Violinu je studirao kod Eszter Perényi na Muzičkoj akademiji F. Liszt u Budimpešti gdje je 1990. diplomirao s pohvalama. Između 1988. i 1989. je također studirao kod Sándora Végha u Salzburgu. Doktorsku diplomu slobodnih umjetnosti (DLA) stekao je 2010. Kao koncertni majstor svirao je s nekoliko uglednih komornih orkestara kao što su Sonora Hungarica, Aura Musicale, Concerto Armonico, i Orfeo Orchestra. Također je zapažen solist zahvaljujući brojnim nosačima zvuka te snimkama za radio i televiziju. Poznat je i kao utemeljitelj Trija Antiqua i Kvarteta Authentic i prvi je u Mađarskoj izveo violinske koncerte Tomasinija, Krausa I Michaela Haydna. Predaje na Konzervatoriju za glazbu u Szombathelyu, na Institutu za glazbenu umjetnost Varga Tibor te na Sveučilištu Széchenyi István u Györu. Isto je tako predavač na različitim seminarima za ranu glazbu. Za izniman pedagoški rad dobio je 2008. godine Nagradu Halász Ferenc. Godine 2012. nagrađen je priznanjem „za kulturu Županije Vas”, 2014. je dobio Nagradu Liszt, 2018. je habilitiran, a 2022. je primio još jednu prestižnu državnu nagradu – Zaslužnog umjetnika Mađarske.
Anđelko Igrec je završio studije kompozicije, crkvene glazbe i orkestralnog dirigiranja na Sveučilištu za glazbu u Beču. Od 1999. do 2017. bio je katedralni orguljaš i zborovođa u Varaždinu te do 2022. voditelj Ureda za crkvenu glazbu Varaždinske biskupije. Kao dirigent i skladatelj surađuje s Varaždinskim i Hrvatskim komornim orkestrom, Zborom i Orkestrom HRT-a, Zagrebačkom filharmonijom, Hrvatskim baroknim ansamblom, Wiener Dommusik, Savaria Simfonijskim orkestrom i Capella Savaria te mnogim međunarodnim ansamblima. Niz godina djelovao je kao predavač na Institutu za crkvenu glazbu u Zagrebu i Orguljaškoj ljetnoj školi u Šibeniku. U gradskom kazalištu u Badenu kod Beča dirigirao je nekoliko produkcija poput mjuzikala Sunset Boulevard, Funny Girl i Cabaret, operetu Šišmiš, kao i brojne koncerte iz područja opere, operete i mjuzikla. Posebno mjesto u njegovu djelovanju zauzima varaždinski zbor Chorus angelicus s kojim je, kao osnivač i zborovođa, prošao razvojni put od zbora mladih, katedralnog zbora, do izvedbenog tijela koje s velikim entuzijazmom izvodi i najzahtjevnija djela klasične glazbene literature poput Monteverdijeve Vespro, Händelovog Dixit Dominus, Honeggerovog Kralja Davida ili Bernsteinovih Chichesterskih psalama. Među nagradama koje je primio za svoje djelovanje, ističu se skladateljska Nagrada Josip Štolcer Slavenski, Nagrada Jurica Murai za orguljski recital 2002. te za izvedbu Muke po Mateju J. S. Bacha 2022. godine na Varaždinskim baroknim večerima kao i poticajna sredstva Ministarstva kulture za nekoliko kompozicija. Nosači zvuka s njegovom glazbom kao i njegovim interpretacijama više su puta nagrađivani, među ostalim i hrvatskom diskografskom nagradom Porin.