U godini kada se navršava stoljeće rođenja poznatog hrvatskog fagotista i pedagoga Rudolfa Klepača objavljena je monografija koja slijedi životni i profesionalni put jednog od najboljih hrvatskih glazbenika sa svjetskom karijerom, rođenog u Majerju kraj Varaždina. Na poticaj Klepačeve kćeri Marine Wurth Klepač ugledna hrvatska glazbena kritičarka i novinarka Bosiljka Perić Kempf napisala je dvojezičnu monografiju koja je predstavljena u varaždinskom kazalištu kao jedan od popratnih programa 43. Varaždinskih baroknih večeri. «Klepač je ostvario tako zavidnu karijeru da je žalosno što većina ljudi ne zna kakva je to bila karijera. On je bio svjetski poznati fagotist i u ono vrijeme čovjek koji je svirao s najvećim dirigentima i s najvećim ansamblima. Bio je perfekcionist, a to se uvijek cijenilo. Bio je povlašten zbog svog talenta i pozicije koju si je izgradio u Salzburgu jer su ga tamo potpuno umjetnički priznali. U Salzburg je došao kao fagotist koji je završio izvrsnu češku školu na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji i kao umjetnik dobio je priliku da se potvrdi i kao interpret i kao pedagog, a kasnije i kao dirigent. To je Salzburg učinio za njega», naglasila je autorica monografije Bosiljka Perić Kempf. Klepač je nastupao u brojnim europskim glazbenim centrima, dobivao je nagrade, bavio se pedagoškim radom. Za njega su skladali kompozitori poput Bjelinskog, Papandopula i Šuleka, a zahvaljujući opsežnoj dokumentaciji koju je čuvala umjetnikova kćer nastala je monografija koja obiluje i kritikama, pismima i intervjuima. Uz nju objavljen je i prateći nosač zvuka sa snimkama Klepačevih izvedbi. Ravnateljica varaždinskog HNK-a Jasna Jakovljević ponosna što je upravo ovo predstavljanje knjige bio prvi program nakon odluke u Saboru da varaždinski teatar dobije nacionalni status prisjetila se prijateljstva s glazbenikom prozvanim i «Mozartovim fagotistom», jer je svjetsku slavu stekao kao interperet Mozartovog fagot koncerta u B duru. I nakon umirovljenja Klepač je nastavio je djelovati kao dirigent i pedagog u Salzburgu i Zagrebu, u kojem je preminuo 1994. godine. Promociju izdanja u HNK-u svojim su nastupom upotpunili fagotist Petar Križanić i violončelist Krešimir Lazar.
Odaberite svoj jezik
