Nagrada „Ivan Lukačić“ za najviši izvodilački domet ansambla dodjeljuje se Zboru i Orkestru Panonske filharmonije pod ravnanjem Tibora Bogányija za koncert održan 24. rujna 2017.godine Katedrali u okviru 47. Varaždinskih baroknih večeri O B R A Z L O Ž E NJ E          Zbor i orkestar Panonske filharmonije pod ravnanjem maestra Tibora Bogányija gostovao je na 47. Varaždinskim baroknim večerima u okviru suradnje s Republikom Mađarskom a u okviru tradicionalne suradnje varaždinskog festivala s država-partnerima, čime se već 11 godina ostvaruje znatno repertoarno obogaćivanje programa koncerata stvaralaštvom skladatelja koji svojim djelima daju  nove spoznaje o razdoblju kojemu su VBV posvećene. Naime, od pojave glazbenoga baroka krajem 16. stoljeća, pa sve do smrti jednog od najvećih predstavnika tog glazbenog stila u njegovom kasnom, najrazvijenim usponu, dakle do 1750. godine, ostvarena su djela koja svjedoče bitne karakteristike stila kao monodije uz instrumentalnu pratnju, ali i uvođenje novih glazbenih oblika te korištenje autentičnih instrumenata. U tom je pogledu gostovanje glazbenika iz Pečuha okupljenih u Zboru i Orkestru Panonske filharmonije s dirigentom Tiborom Bogányijem i vokalnim solistima Eszterom Zemlényi i Júlijom Balázs, soprani, Zoltánom Gavodijem, alt, Dávidom Szigetvárijem, tenor i Szabolcsom Hámorijem, bas, uz pripreme koje su obavili zborovođe András Vass i Lászlo Dobos, bilo nadasve bogato te glazbeno i interpretativno obogaćujuće i oduševljavajuće iskustvo.   Dakle, iz velebne zbirke Harmonia Caelestis, koju je sakupio a djelomično najvjerojatnije  i skladao mađarski plemić, vojskovođa kao i za povijest mađarske glazbe tako važan uglednik iz obitelji Esterházy, izveli su gosti iz Mađarske 12 vokalno-instrumentalnih skladbi, po formi kantata za soliste, zbor  i orkestar koje potvrđuju kulturološke veze između onodobnih glazbeno razvijenih naroda.Izvedbe vrsnih solista te moćnoga Zbora i sjajno uigranog Orkestra Panonske filharmonije dale su dokaze glazbene kulture mađarske provenijencije jednako u prošlosti u odnosu na glazbeno stvaralaštvo kao baštinu, kao i u odnosu na sadašnjost u pogledu razvijenosti za autentično muziciranje specijaliziranih solista i ansambala. Nadalje, djela koja su izveli mađarski glazbenici predstavljaju za ovogodišnje VBV znatno obogaćenje repertoara, budući da su izvedena ostvarenja, Suita u D-duru, TWV 55:D18 Georga Philippa Telemanna te izuzetno inventivne i inovativne kantate Herren vår gud,  Der Herr erhöre dich,  BuxWV 40, Pange lingua gloriosi, BuxWV 91 i Schlagt, Künstler, die Pauken und Saiten, BuxWV 122  Dietricha Buxtehudea,  još neizvođena na Varaždinskim baroknim večerima. Bogato iskustvo u interpretaciji baroknog repertoara kojim raspolaže maestro Tibor Bogányi došlo je do punog izražaja u izvedbama svih djela na programu i to jednako kada vodi vokalne soliste i njihove osobito istaknute i izražajne dionice, kao i kada ostvaruje skladnu suradnju sa zborskim i instrumentalnim ansamblima.  Naime, polet i pokretljivost brzih, kao i meditativni ugođaji sporijih stavaka, repetitivnost u figuralizmima koji glazbeno opisuju značenje pojedinih riječi i efekti jeke koji pripadaju uvriježenim stilskim pomagalima barokne ekspresije, pa sve do trijumfalnih trublji primjerice na kraju stavka Saule, Saule iz zbirke Harmonia caelestis, uz mnoge delikatno disonantne i time progresivne trenutke u Buxtehudeovim kantatama, sve su to bili tehnički i izvedbeno dokazi vrsnosti mađarskih glazbenika kao i njihove, za izvođenje barokne glazbe vrhunske, informiranosti. Dr. sc. Zdenka Weber predsjednica festivalskog žirija prof. Nataša Maričić i prof. Predrag Šantek, članovi   Nagrada „Jurica Murai“ za najbolju interpetaciju dodjeljuje se ex-aequo Capelli Cracoviensis, Krakov, za koncert održan 1. listopada 2017. godine u Franjevačkoj crkvi u okviru 47. Varaždinskih baroknih večeri O B R A Z L O Ž E NJ E Gostujući na 47. Varaždinskim baroknim večerima glazbenici okupljeni u Capelli Cracoviensis, u jednom od najistaknutijih poljskih ansambala specijaliziranih za izvođenje glazbenog stvaralaštva baroknog razdoblja, ali i drugih glazbeno-stilskih epoha, izveli su dva monumentalna vokalno-instrumentalna ostvarenja, Magnificat poljskoa skladatelja Marcina Józefa Źebrowskog (1702.-1770.) i Magnificat u D-dur, BWV 243 Johanna Sebastiana Bacha (1685.-1750.). Stavljajući na program jedno manje poznato djelo, ostvarenje s područja duhovne glazbe autora iz poljske baštine kojega svjetska javnost tek upoznaje, te djelo baroknog genija kojemu se svijet trajno divi, pružili su gosti iz Krakova brojnim slušateljima okupljenima u varaždinskoj Franjevačkoj crkvi mogućnost upoznavanja glazbe razdoblja koje je upravo u domeni sakralnog stvaralaštva ostavilo svjedočanstva jednako duboke misaonosti i pobožnosti kao i dokaze nadasve razvijene skladateljsko-tehničke složenosti i zahtjevnosti. U tom se pogledu oba predstavljena Magnificata, uglazbljeni latinski tekstovi Marijina Hvalospjeva „Veliča duša moja Gospodina“, iskazuju kao partiture u kojima jednako vokalni kao i instrumentalni glazbenici nalaze izvore za pokazivanje svojega umjetničkog ali i tehničkog umijeća. Capella Cracoviensis, koju vodi dirigent i orguljaš Jan Tomasz Adamus, ansambl je čiji pjevači, sopranistice Magdalena Łukawska i Michalina Bienkiewicz, muški alt Łukasz Dulewicz, tenor Szcepan Kosior i bas Sebastian Szumski istovremeno nastupaju kao solisti ali i kao peteroglasni zbor, što je jedna od mogućnosti izvođenja baroknog repertoara u ovakvim oratorijskim djelima. Vokalisti odlične tehničke spreme, u solističkim su dionicama jednako glasovno virtuozno kao i interpretacijski uživljeno otpjevali sve stavke za glasove solo uz instrumentalnu pratnju, da bi u zborskim stavcima pokazali vrlo izražene sposobnosti dinamički gradacija i kontrasta u vrlo dojmljivm prijelazima od pianissima do zborskoga tuttija. U tome je gotovo nemoguće posebno izdvajati bilo kojega od pjevača, iako je primjerice u samo gudačima praćenome stavku Bachova Magnificata, u Et misericordia, bilo moguće posebno uživati u skladnome dijalogu i kontapunktu muškoga alta i tenora. Instrumentalni dio ansambla, virtuozni gudači, barokne oboe i tromboni kao i rogovi i blokflaute, te dirigent za orguljama, ostvarili su nadasve precizne, ritmički pouzdane i sigurne te dinamički sjajno izbalansirane interpretacije, sudjelujući s vokalnim solistima u donošenju baroknih ukrasa, melizama i koloratura na uvjerljiv i trajno oduševljavajući način. Bile su to interpretacije kojima su poljski glazbenici pokazali visoku razinu svijesti o stilskim značajkama glazbe koju izvode, pri čemu je posebno izvedbe Magnificata Marcina Józefa Źebrowskog kao predstavnika poljske glazbene baštine, bilo i repertoarno obogaćenje 47. Varaždinskih baroknih večeri. Nagrada „Jurica Murai“ za najbolju interpretaciju znak je prepoznavanja svih pozitivnih značajki muziciranja kojim su gosti iz Krakova upotpunili spoznaje i iskustva o stvaralaštvu iz  razdoblja glazbene povijesti kojemu je varaždinski festival posvećen.   Dr. sc. Zdenka Weber, predsjednica festivalskog žirija prof. Nataša Maričić i prof. Predrag Šantek, članovi   Nagrada „Jurica Murai“ za najbolju interpetaciju dodjeljuje se ex-aequo Ivani Lazar, sopran, za koncert održan 1. listopada 2017. godine u Galeriji Sermage Gradskog muzeja Varaždin i za sudjelovanje na koncertu Hrvatskog baroknog ansambla i Katedralnog zbora Chorus Angelicus pod ravnanjem Anđelka Igreca u varaždinskoj Katedrali 28. rujna 2017. godine  u okviru 47. Varaždinskih baroknih večeri   O B R A Z L O Ž E NJ E Sopranistica Ivana Lazar (Tuzla, 1976.) uz vrlo uspješno ostvarivanje brojnih uloga u svojoj matičnoj kući, Operi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, posvećuje se tijekom niza godina izvođenju repertoara barokne glazbe i na tom području jedna je od najistaknutijih pobornica i promotorica autentične interpretacije baroknog repertoara u Hrvatskoj. Kao jedna od utemeljitelja varaždinskog Ansambla Camerata Garestin specijaliziranog za izvođenje barokne glazbe, ostvaruje Ivana Lazar vrlo zapažene nastupe u Hrvatskoj i inozemstvu a na koncertu održanom 1. listopada 2017. godine u Galeriji Sermage Gradskog muzeja Varaždin izvedbom Devet njemačkih arija (Neun deutsche Arien, HWV 202-210) Georga Friedricha Händela (1685.-1759.) ostvarila je nedvojbeno jedan od vrhunaca interpretacije sa svim elementima stilske i umjetničke vjerodostojnosti. Bio je to nastup Ansambla Camerata Garestin u kojemu su sudjelovali violinist Silvio Richter, violončelist Krešimir Lazar i čembalist Krešimir Has. Pjevajući na njemačkom jeziku arije koje u opusu velikana njemačke barokne glazbe G. F. Händela zauzimaju posebno mjesto kao intimna i emocionalno nadasve izražajna uglazbljenja pjesničkih iskaza njegova suvremenika, hamburškog kasnobaroknog pjesnika Bartholda Heinricha Brockesa (1680.-1747.), nanizala je Ivana Lazar devet glazbeno nadahnutih prizora kojima je pjesnik, hvaleći Prirodu i slaveći njezina Stvoritelja, potakao skladatelja na pisanje formalno određenih i sadržajno izuzetno dojmljivih komorno-glazbenih minijatura. Različitost ugođaja, dubina misaonosti i kontemplativnosti u suočavanju s razornim opasnostima oholosti i pohlepe kao i razdraganost ljudske duše koja spokoj i utjeha nalazi u ljepoti razigranih valova i slatkom mirisu cvijeća, našle su u intepretaciji Ivane Lazar jednako različita tumačenja zahvaljujući istinskom razumijevanje glazbe i čovjekove sudbine. Pri tome, dakako, osnovni temelj sposobnosti za prenošenje umjetničkog, jednako pjesničkog kao i glazbenog sadržaja, predstavljaju pjevačke sposobnosti sopranistice Ivane Lazar. Glasom znatne tehničke usavršenosti, koji je ujednačen u svim registrima i kojim sopranistica suvereno vlada jednako u pogledu dinamičkog nijansiranja u rasponu od delikatnog piana do snažnih forte uzleta, kao i u pogledu suptilnih agogičkih finesa i bravuroznih melizama koje izvodi kao virtuozno lepršave kolorature, ostvarila je Ivana Lazar niz od devet Häandelovih da capo arija kao cjelinu koju je publika prepoznala kao iskreno umjetničko predanje i nagradila dugotrajnim pljeskom. Ivana Lazar sudjelovala je i u izvedbi Večernji Blažene Djevice (Vespro della Beata Vergine) Claudia Monteverdija (1567.-1643.), velebnoj izvedbi u varaždinskoj Katedrali na svečanom koncertu održanom 28. rujna 2017. godine u povodu 20. obljetnice osnivanja Varaždinske biskupije te je izvođenjem sopranske dionice znatno upotpunila cjelovitost vrlo uspjele izvedbe. Tako je i taj nastup upozorio na vrlo visoku razinu pjevačkog umijeća Ivane Lazar, te napose njezinih sposobnosti da barokni glazbeni idiom sa svim njegovim stilskim posebnostima interpretira na vjerodostojan i dojmljiv način.   Dr. sc. Zdenka Weber, predsjednica festivalskog žirija prof. Nataša Maričić i prof. Predrag Šantek, članovi