Varaždinske barokne večeri otvaraju se u petak, 18. rujna u varaždinskoj katedrali, uz gentski B'Rock Orchestra i jedan od najprepoznatljivijih glasova današnje rane glazbe. Kontratenor Philippe Jaroussky večer vodi i kao umjetnički voditelj i kao izvođač, a uz njega nastupa sopranistica Céline Scheen – dvojac čiji je album Himmelsmusik za Erato bio nominiran za nagradu Grammy.
Program svoj naslov, Grad, dvor i crkva, prati kroz tri vrlo različita kuta 18. stoljeća. Otvara ga koncert za violinu u B-duru Františeka Bende, češkog virtuoza koji je karijeru proveo na berlinskom dvoru, a zatim Vivaldijev motet Filiae maestae Jerusalem prelazi u Pergolesijev Stabat Mater – jedno od najizvođenijih sakralnih djela ikad napisanih, i skladbu oko koje je cijela večer izgrađena.
Na naša pitanja odgovara Evgeny Sviridov, koncertmajstor B'Rock Orchestra i solist u Bendinu koncertu. Rođen u Sankt Peterburgu 1989. i školovan na tamošnjem konzervatoriju, bio je laureat natjecanja Menuhin i Paganini, a prva nagrada na Bachovu natjecanju u Leipzigu 2010. odlučno ga je usmjerila prema povijesno obaviještenoj izvedbi; slijedile su prve nagrade u Rouenu i na natjecanju Musica Antiqua u Bruggeu.
Od 2016. koncertmajstor je uglednog ansambla Concerto Köln, jedan od najmlađih glazbenika koji su ikad vodili taj sastav, od 2018. predaje baroknu violinu na Hochschule für Künste u Bremenu, a svira violinu koju je 1732. u Napulju izradio Gennaro Gagliano, posudbu amsterdamske fondacije Jumpstart Jr.
Razgovarali smo o svečanom otvorenju 56. Izdanja festivala.
Oko koje je pojedine skladbe izgrađen ovaj program? Jeste li na kraju neka djela izostavili kako bi program ostao homogen?
S festivalom smo se brzo dogovorili oko Pergolesijeva Stabat Mater s Philippeom Jarousskyjem i Céline Scheen. Tako nam je ostalo četrdesetak minuta koje smo mogli ispuniti po želji, počevši od Vivaldijeva prekrasnog moteta Filiae maestae Jerusalem – te se dvije skladbe izvrsno nadopunjuju. Posebna je želja bio i virtuozni koncert: ovdje se otvorio prostor za mene kao koncertmajstora da predložim pravi mali vatromet – i tako smo došli do jednog od Bendinih koncerata za violinu.
Koliko unaprijed znate kako ćete zvučati u prostoru u kojem nastupate prvi put? Što se zaista mijenja između prve probe, recimo u praznoj katedrali, i samog koncerta?
Svaki je novi prostor iznenađenje i to je jedna od radosti muziciranja. Možemo pogledati fotografije, proučiti nacrte i razgovarati s kolegama koji su tu već nastupali, ali dok to sami ne doživite, ne znate. Ulazeći u katedralu imali smo dobar osjećaj zbog izdašne, ali žive akustike; prostor je i vizualno vrlo razigran. I zaista je bilo korisno što su na probi bili učenici glazbene škole, koji su ispunili otprilike pola crkve.
Koja je jedna osobna, umjetnička odluka u ovom programu koja nije zapisana u partituri, a publika će je čuti?
Zapravo smo ugradili mali trik: Vivaldijev će motet izravno prijeći u početak Pergolesija. Dobro obratite pažnju na taj moment!
Koje će ime na programu publici biti najmanje poznato? Što biste željeli da publika na kraju večeri misli o tom skladatelju?
To je zasigurno Benda i njegov galantni berlinski stil, protkan i češkim motivima. I sam je bio violinist, pa u svojim mnogobrojnim koncertima solista doista izaziva. Mislim da će se publici to jako svidjeti jer je ta glazba vrlo briljantna, a istodobno vrlo elegantna. Bonus: svirat ću Bendine vlastite ornamente!
Što sve može poći po zlu s povijesnim glazbalima u crkvi, krajem rujna? Kako se s tim snalazite u trenutku, pred publikom?
Povijesna su glazbala izazov u svako doba godine. Kasno ljeto može biti toplo ili hladno, vlažno ili suho, žice mogu puknuti, a štimanje može otići u različitim smjerovima, ovisno o glazbalu. Naš je izazov vratiti se na početne postavnke što neprimjetnije. Ako se moramo naštimati, naći ćemo trenutak u kojem to najmanje remeti izvedbu. Naša su glazbala na neki način živa poput nas, a svatko od nas ima neki svoj trik u rukavu kojim se prilagođava onome što se dogodi.
Prepoznajete li s pozornice razliku između publike koja ovaj repertoar sluša prvi put i one koja ga dobro poznaje? Mijenja li to nešto u načinu na koji svirate?
Povijesno je svaka skladba bila nova skladba, pa u osnovi možemo pokušati zamisliti kako bi je publika slušala prvi put. To bismo mogli imati s Bendom, kojeg, pretpostavljam, većina ljudi ne poznaje, i znatiželjan sam vidjeti kako će reagirati.
S Pergolesijem, koji definitivno nije "nova" skladba, i dalje ćemo pokušati slušatelja iznenaditi interpretacijom. A s našim vokalnim solistima, kao i s orkestrom, u svakoj izvedbi ionako dobijete nešto novo, primjerice u ornamentima.
Što se s ovim programom događa nakon Varaždina – putuje li dalje, planira li se snimka, ili je ovo jedna od samo nekoliko izvedbi?Ovaj je program sastavljen za Varaždin, kao posebna poslastica za publiku na svečanom otvorenju festivala. Ipak, Pergolesijev Stabat Mater toliko je važno djelo repertoara da ćemo ga nastaviti izvoditi, možda i ponovno s ovim sjajnim solistima – tako su čvrst tim da je s njima nevjerojatno raditi.
Svečano otvorenje održat će se u varaždinskoj katedrali, uz izravan televizijski prijenos na Trećem programu HTV-a i na velikom ekranu na Kazališnom trgu u Varaždinu.
