Uoči početka 47. Varaždinskih baroknih večeri varaždinska galerija Zlati ajngel ugošćuje izložbu radova Nives Kavurić Kurtović, jedne od najvećih hrvatskih slikarica. Pet prostirki-slika većeg formata i 12 crteža tušem na papiru, predstavlja djelić stvaralaštva umjetnice koja je preminula lani, a bila je profesorica na Akademiji likovnih umjetnost i članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. „Zanimljiv je ovaj raspon velikih slika i malih crteža. Dokaz je to da njezino slikarstvo izlazi iz intime, iz pripitomljavanja mrlje, a s druge je strane s osjećajem tijela, tjelesnosti u velikim formatima, gotovo u ljudskoj dimenziji. To tijelo je uvijek deformirano, na neki način rekao bih, rekonstruirano. Kao da je ušla u krvotok, u dušu  i na neki način izvukla sjenu koja jednako živi kao i tijelo. Tijelo i duša na neki način,  vitalnost koja je ugrožena“, istaknuo je na otvorenju akademik Tonko Maroević. Uz bogati slikarski i crtački opus Nives Kavurić Kurtović bavila se i grafikom, te ilustracijom. Za svoj je rad dobila brojna priznanja i nagrade u zemlji i inozemstvu, među kojima je i nagrada „Vladimir Nazor“ za životno djelo. Izlagala je na više od stotinu samostalnih i oko tisuću grupnih izložbi, a njena se djela nalaze u muzejskim, privatnim i galerijskim zbirkama u Hrvatskoj i izvan nje. Ova izložba, otvorena kao prvi popratni program 47. Varaždinskih baroknih večeri, ističe akademik Maoević idealno se uklopila u barokno ozračje u Varaždinu. „Njezin je crtež vitalan i bogat, organički, uvijek kreće od osjećaja forme koja buja, raste. Forma je organička, kao što barok teži ekspanziji, njezini oblici prodiru u prostor. Koliko god su naizgled plošni, na površini imaju sugestiju dubine, i ja bih rekao i empatije. Mi te slike primamo kao da nas se dotiču, kao da s nama dijele na neki način iskustva. Barok je imao svoje dvije opsesivne teme, s jedne strane erotizam, s druge strane memento mori. I kod nje imamo osjećaj da su ta tijela živa, ali istovremeno tu je ta sjenovitost, osjećanje potencijalne patnje i smrti koja je ugrađena u tim rasponima koji se kreću u krajnosti, kao što je i barok krajnost između zemaljske tjelesnosti, duhovnosti i ekspanzije u sfere nadrealnog. Upravo je nadrealizam jedna komponenta stvaralaštva Nives Kavurić Kurtović koja je vezana uz oblike koji nadmašuju stvarnost i prodiru u jedan drugi svijet. Njezina lirska narav također se može povezivati s glazbom“, naglasio je Maroević. Izložba radova akademkinje Kavurić Kurtović u Zlatom ajngelu ostaje otvorena do 1. listopada.