Nedjelja, 20. rujna 2020.
Program: Joseph Haydn
Arianna a Naxos, HOB XXVIb:2
Recitativ: Teseo mio ben
Arija: Dove sei, mio bel tesoro?
Recitativ: Ma, a chi parlo?
Arija: Ah! che morir vorrei
Wolfgang Amadeus Mozart
Pjesme za glas i fortepiano
An die Freude, KV 53
O Gotteslamm, KV 343
Komm, liebe Zither, KV 351
Sei du mein Trost, KV 391
Der Zauberer, KV 472
Die Zufriedenheit, KV 349/473
Das Veilchen, KV 476/8
Lied der Freiheit, KV 506
Das Lied der Trennun, KV 519
Als Luise die Briefe…, KV 520
An Chloe, KV 524
Das Traumbild, KV 530
Sehnsucht nach dem Frühlinge, KV 596
Der Fruhling, KV 597
Abendempfindung, KV 523
O izvođaču: Ivana Lazar je studij pjevanja završila na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Mire Zidarić-Orešković gdje joj je kao najboljoj diplomantici dodijeljena nagrada ‘Marija Borčić’. Magistrirala je u klasi Lidije Horvat-Dunjko, a usavršavala se kod Dunje Vejzović, Konrada Richtera i Olivere Miljaković. Dobitnica je diplome ‘Darko Lukić’, nagrade HDGU ‘Milka Trnina’ te je dvostruka dobitnica nagrade ‘Jurica Murai’ za najbolju interpretaciju na Varaždinskim baroknim večerima.
Dugi niz sezona prisutna je na hrvatskoj glazbenoj sceni kao izvrsna interpretkinja glazbe baroka, pretklasicizma i klasicizma. Niz godina djelovala je kao solistica Hrvatskog baroknog ansambla, kao solistica surađuje i sa zborom HRT-a, a suosnivačica je i ansambla za ranu glazbu ‘Camerata Garestin’.
Svojim nastupima osvojila je publiku na najvećim hrvatskim festivalima kao što su Dubrovačke ljetne igre, Varaždinske barokne večeri, Osorske večeri, Splitsko ljeto, Riječke ljetne noći, itd…
Prvakinja je Opere HNK Zagreb gdje je za ulogu Kraljice noći u ‘Čarobnoj fruli’ W. A. Mozarta primila nagradu ‘Marijana Radev’ za najbolje operno ostvarenje u sezoni 2018/19. Za istu ulogu dobila je i nagradu Hrvatskog glumišta.
Pavao Mašić, dobitnik nagrade Grand Prix Bach i nagrade publike na Bachovom natjecanju orguljaša u Lausanni (2006.), razvija uspješnu karijeru koncertnog orguljaša i čembalista.
Glazbu je studirao u Zagrebu, Lausanni i Freiburgu, a dodatne umjetničke impulse dobiva radom s istaknutim umjetnicima kao što su Pierre Hantaї, Christophe Rousset i Skip Sempé, te u listopadu 2013. g. kao stipendist Francuske Akademije u Rimu odlazi na studijski boravak posvećen interpretaciji francuske glazbe za čembalo u Vili Medici. Zahvaljujući Fondaciji Royaumont, u razdoblju od 2015. do 2018. usavršavao se na radionicama posvećenima D. Scarlattiju, F. Couperinu, C. Francku, O. Messiaenu i francuskoj orguljskoj glazbi – u okružju inspirativne Opatije Royaumont i Kraljevske kapele u Versaillesu – uz istaknute umjetnike kao što su Blandine Verlet, Aline Zylberajch-Gester, Pierre Hantaї, Jean-Baptiste Robin, Daniel Roth, Vincent Warnier i Thomas Lacôte.
Kao glavni orguljaš crkve sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu, Mašić nastavlja bogatu tradiciju sviranja orgulja koja se u toj povijesnoj crkvi kontinuirano bilježi još od 1359. g. Usporedno djeluje u zvanju izvanrednog profesora na Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje razvija široku pedagošku djelatnost. Redovito koncertira diljem Južne Amerike, Rusije, Europe i Izraela, a kvaliteta njegova umjetničkog djelovanja prepoznata je s više od 30 važnih inozemnih i domaćih nagrada među kojima se izdvajaju Grand Prix Bach de Lausanne (Švicarska, 2006.), Andrea Antico da Montona (Hrvatska, 2006.), te Nagrada Ivo Vuljević za najuspješnijeg hrvatskog mladog glazbenika u 2006. Godine 2009. bio je laureat na 1. Concurso internacional CAI de Organo (Zaragoza), dok su osobito uspješnu 2010. ovjenčale sve tri nagrade koje istaknutim umjetnicima dodjeljuju Varaždinske barokne večeri: Nagrada Ivan Lukačić, Nagrada Jurica Murai, te Vjesnikova nagrada Kantor za najbolju interpretaciju skladbi J. S. Bacha.
Iza njega su mnoge značajne izvedbe: Šest partita, Goldberg-varijacije i Umijeće fuge J. S. Bacha, integralne izvedbe orguljskih opusa J. S. Bacha, C. Francka i D. Buxtehudea (u suradnji s Antom Knešaurekom), koncerti za orgulje i orkestar Francisa Poulenca, Ante Knešaureka, Stjepana Šuleka i Silvija Foretića, kao i intenzivan rad na pripremi i tisku sabranih djela za orgulje Anđelka Klobučara i Franje Dugana. Snima za Hrvatsku radioteleviziju i Croatiu Records; raznolika diskografija uključuje pet solističkih albuma ovjenčanih s ukupno 11 Porina, od čega su čak dva albuma: 1685. (2011.) i Bach: Umijeće fuge (2017.) proglašeni najboljim klasičnim albumima godine.
Ivana Lazar, sopran Pavao Mašić, pianoforte
Program: Joseph Haydn
Arianna a Naxos, HOB XXVIb:2
Recitativ: Teseo mio ben
Arija: Dove sei, mio bel tesoro?
Recitativ: Ma, a chi parlo?
Arija: Ah! che morir vorrei
Wolfgang Amadeus Mozart
Pjesme za glas i fortepiano
An die Freude, KV 53
O Gotteslamm, KV 343
Komm, liebe Zither, KV 351
Sei du mein Trost, KV 391
Der Zauberer, KV 472
Die Zufriedenheit, KV 349/473
Das Veilchen, KV 476/8
Lied der Freiheit, KV 506
Das Lied der Trennun, KV 519
Als Luise die Briefe…, KV 520
An Chloe, KV 524
Das Traumbild, KV 530
Sehnsucht nach dem Frühlinge, KV 596
Der Fruhling, KV 597
Abendempfindung, KV 523
O izvođaču: Ivana Lazar je studij pjevanja završila na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Mire Zidarić-Orešković gdje joj je kao najboljoj diplomantici dodijeljena nagrada ‘Marija Borčić’. Magistrirala je u klasi Lidije Horvat-Dunjko, a usavršavala se kod Dunje Vejzović, Konrada Richtera i Olivere Miljaković. Dobitnica je diplome ‘Darko Lukić’, nagrade HDGU ‘Milka Trnina’ te je dvostruka dobitnica nagrade ‘Jurica Murai’ za najbolju interpretaciju na Varaždinskim baroknim večerima.
Dugi niz sezona prisutna je na hrvatskoj glazbenoj sceni kao izvrsna interpretkinja glazbe baroka, pretklasicizma i klasicizma. Niz godina djelovala je kao solistica Hrvatskog baroknog ansambla, kao solistica surađuje i sa zborom HRT-a, a suosnivačica je i ansambla za ranu glazbu ‘Camerata Garestin’.
Svojim nastupima osvojila je publiku na najvećim hrvatskim festivalima kao što su Dubrovačke ljetne igre, Varaždinske barokne večeri, Osorske večeri, Splitsko ljeto, Riječke ljetne noći, itd…
Prvakinja je Opere HNK Zagreb gdje je za ulogu Kraljice noći u ‘Čarobnoj fruli’ W. A. Mozarta primila nagradu ‘Marijana Radev’ za najbolje operno ostvarenje u sezoni 2018/19. Za istu ulogu dobila je i nagradu Hrvatskog glumišta.
Pavao Mašić, dobitnik nagrade Grand Prix Bach i nagrade publike na Bachovom natjecanju orguljaša u Lausanni (2006.), razvija uspješnu karijeru koncertnog orguljaša i čembalista.
Glazbu je studirao u Zagrebu, Lausanni i Freiburgu, a dodatne umjetničke impulse dobiva radom s istaknutim umjetnicima kao što su Pierre Hantaї, Christophe Rousset i Skip Sempé, te u listopadu 2013. g. kao stipendist Francuske Akademije u Rimu odlazi na studijski boravak posvećen interpretaciji francuske glazbe za čembalo u Vili Medici. Zahvaljujući Fondaciji Royaumont, u razdoblju od 2015. do 2018. usavršavao se na radionicama posvećenima D. Scarlattiju, F. Couperinu, C. Francku, O. Messiaenu i francuskoj orguljskoj glazbi – u okružju inspirativne Opatije Royaumont i Kraljevske kapele u Versaillesu – uz istaknute umjetnike kao što su Blandine Verlet, Aline Zylberajch-Gester, Pierre Hantaї, Jean-Baptiste Robin, Daniel Roth, Vincent Warnier i Thomas Lacôte.
Kao glavni orguljaš crkve sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu, Mašić nastavlja bogatu tradiciju sviranja orgulja koja se u toj povijesnoj crkvi kontinuirano bilježi još od 1359. g. Usporedno djeluje u zvanju izvanrednog profesora na Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje razvija široku pedagošku djelatnost. Redovito koncertira diljem Južne Amerike, Rusije, Europe i Izraela, a kvaliteta njegova umjetničkog djelovanja prepoznata je s više od 30 važnih inozemnih i domaćih nagrada među kojima se izdvajaju Grand Prix Bach de Lausanne (Švicarska, 2006.), Andrea Antico da Montona (Hrvatska, 2006.), te Nagrada Ivo Vuljević za najuspješnijeg hrvatskog mladog glazbenika u 2006. Godine 2009. bio je laureat na 1. Concurso internacional CAI de Organo (Zaragoza), dok su osobito uspješnu 2010. ovjenčale sve tri nagrade koje istaknutim umjetnicima dodjeljuju Varaždinske barokne večeri: Nagrada Ivan Lukačić, Nagrada Jurica Murai, te Vjesnikova nagrada Kantor za najbolju interpretaciju skladbi J. S. Bacha.
Iza njega su mnoge značajne izvedbe: Šest partita, Goldberg-varijacije i Umijeće fuge J. S. Bacha, integralne izvedbe orguljskih opusa J. S. Bacha, C. Francka i D. Buxtehudea (u suradnji s Antom Knešaurekom), koncerti za orgulje i orkestar Francisa Poulenca, Ante Knešaureka, Stjepana Šuleka i Silvija Foretića, kao i intenzivan rad na pripremi i tisku sabranih djela za orgulje Anđelka Klobučara i Franje Dugana. Snima za Hrvatsku radioteleviziju i Croatiu Records; raznolika diskografija uključuje pet solističkih albuma ovjenčanih s ukupno 11 Porina, od čega su čak dva albuma: 1685. (2011.) i Bach: Umijeće fuge (2017.) proglašeni najboljim klasičnim albumima godine.