Srijeda, 28. rujna
Katedrala, 20.00 sati

Koncert u povodu 25. godišnjice osnivanja Varaždinske biskupije

Chorus angelicus Capella Savaria Dječji zbor Glazbene škole u Varaždinu

Ivana Lazar, sopran Tia Pikija, sopran Sonja Runje, alt Hugo Hymas, kontratenor Franko Klisović, kontratenor Emanuel Tomljenović, tenor Grga Peroš, bariton Krešimir Stražanac, bas

Zsolt Kalló, koncertni majstor i umjetnički voditelj Capelle Savarije Anđelko Igrec, dirigent

 
Program: Johann Sebastian Bach Muka po Mateju, BWV 244 I. dio  1. Zbor s koralom: Kommt, ihr Tochter, helft mir klagen!
2. R.ecitativ: Da Jesus diese Rede vollendet hatte
3. Koral: Herzliebster Jesu, was hast du verbrochen
4. Recitativ i zbor: Da versammleten sich die Hohenpriester
5. Recitativ (alt): Du lieber Heiland du
6. Arija (alt): Buss' und Reu'
7. Recitativ: Da ging hin der Zwolfen einer
8. Arija (sopran): Blute nur, du liebes Herz!
9. Recitativ i zbor: Aber am ersten Tage der sussen Brot
10. Koral: Ich bin's, ich sollte bussen
11. Recitativ: Er antwortete und sprach
12. Recitativ (sopran): Wiewohl mein Herz in Tranen schwimmt
13. Arija (sopran): Ich will dir mein Herze schenken
14. Recitativ: Und da sie den Lobgesang gesprochen hatten
15. Koral: Erkenne mich, mein Huter
16. Recitativ: Petrus aber antwortete und sprach zu ihm
17. Koral: Ich will hier bei dir stehen
18. Recitativ: Da kam Jesus mit ihnen zu einem Hofe
19. Recitativ (tenor) with Chorale: O Schmerz!
20. Arija (tenor) with Chorus: Ich will bei meinem Jesu wachen
21. Recitativ: Und ging hin ein wenig
22. Recitativ (bas): Der Heiland fallt vor seinem Vater nieder
23. Arija (bas): Gerne will ich mich bequemen
24. Recitativ: Und er kam zu seinen Jungern
25. Koral: Was mein Gott will
26. Recitativ: Und er kam un fand sie aber schlafend
27. Arija sa zborom: So ist mein Jesus nun gefangen!
28. Recitativ: Und siehe, einer aus denen
29. Koral: O Mensch, bewein dein Sunde gross
II. dio 30. Arija (alt) sa zborom: Ach, nun ist mein Jesus hin!
31. Recitativ: Die aber Jesum gegriffen hatten
32. Koral: Mir hat die Welt truglich gericht'
33. Recitativ: Und wiewohl viel falsche Zeugen
34. Recitativ (tenor): Mein Jesus schweigt zu falschen Lugen stille
35. Arija (tenor): Geduld! Geduld!
36. Recitativ i zbor: Und der Hohepriester antwortete und sprach zu ihm
37. Koral: Wer hat dich so geschlagen
38. Recitativ i zbor: Rezitativ und Chor: Petrus aber sass draussen im Palast
39. Arija (alt): Erbarme dich, mein Gott
40. Koral: Bin ich gleich von dir gewichen
41. Recitativ i zbor: Des Morgens aber hielten alle Hohepriester
42. Arija (bas): Gebt mir meinen Jesum wieder!
43. Recitativ: Sie hielten aber einen Rat
44. Koral: Befiehl du deine Wege
45. Recitativ i zbor: Auf das Fest aber hatte der Landpfleger Gewohnheit
46. Koral: Wie wunderbarlich ist doch diese Strafe!
47. Recitativ: Der Landpfleger sagte
48. Recitativ (sopran): Er hat uns allen wohlgetan
49. Arija (sopran): Aus Liebe will mein Heiland sterben!
50. Rec.tativ i zbor: Sie schrieen aber noch mehr und sprachen
51. Recitativ (alt): Erbarm es Gott!
52. Arija (alt): Konnen Tranen meiner Wangen Nichts erlangen
53. Recitativ i zbor: Da nahmen die Kriegsknechte des Landpflegers Jesum zu sich in das Richthau
54. Koral: O Haupt voll Blud und Wunden
55. Recitativ: Und da sie ihn verspottet hatten
56. Recitativ (bas): Ja! freilich will in uns das Fleisch und Blut
57. Arija (bas): Komm, susses Kreuz, so will ich sagen
58. Recitativ i zbor: Und da sie an die Statte kamen mit Namen Golgatha
59. Recitativ (alt): Ach Golgatha, unsel'ges Golgatha!
60. Arija (alt) with Chorus: Sehet, Jesus hat die Hand
61. Recitativ i zbor: Und von der sechsten Stunde an war eine Finsternis uber das ganze Land
62. Koral: Wenn ich einmal soll scheiden
63. Recitativ i zbor: Und siehe da, der Vorhang im Tempel
64. Recitativ (bas): Am Abend, da es kuhle war
65. Arija (bas): Mache dich, mein Herze rein
66. Recitativ i zbor: Und Joseph nahm den Leib
67. Recitativ (solisti izbor): Nun ist der Herr zur Ruh gebracht
68. Zbor: Wir setzen uns mit Tranen nieder
O izvođačima:
Chorus angelicus
je varaždinski zbor posvećen izvođenju glazbenih djela hrvatske i svjetske glazbene baštine. Osnovao ga je maestro Anđelko Igrec 1999. godine, a sačinjava ga četrdesetak predanih pjevača svih životnih dobi. Svoju najveću snagu Chorus angelicus je pokazao na velikim i zahtjevnim projektima – izvedbama cjelovitih remek-djela svjetske glazbene baštine, kao što su Mesija G. F. Händela, Muka po Ivanu J. S. Bacha, Stvaranje svijeta J. Haydna ili Vespro della Beata Maria Vergine Claudija Monteverdija. Rezultat toga je i Nagrada Ivan Lukačić na Varaždinskim baroknim večerima 2016. godine za izvedbu Muke po Ivanu J. S. Bacha.
Zbor pjeva na mnogim koncertima, najviše u Varaždinu i njegovoj okolici, ali i u ostalim dijelovima Hrvatske, a iza njega su i mnoge inozemne turneje (Austrija, Mađarska, Izrael). Zahvaljujući projektima Varaždinskih baroknih večeri, zbor je surađivao s nizom hrvatskih i međunarodnih ansambala specijaliziranih za izvedbe barokne glazbe: Le Parlement de Musique Strasbourg, Hofkapelle München, Musica Coeli Graz, Pratum Integrum iz Moskve, Accademia Bizantina iz Ravenne, Sonatores Panoniae iz Mađarske, te domaćim: Varaždinskim komornim orkestrom, Hrvatskim baroknim ansamblom i Cameratom Garestin. Iako na repertoaru ima najčešće djela baroknih skladatelja, Chorus angelicus izvodi i djela drugih razdoblja – renesanse, klasicizma, romantizma te djela suvremenih skladatelja (Rutter, Ramirez, Orff, Igrec). Neke od izvedbi zabilježene su i na nosačima zvuka (Mozartov Requiem, mjuzikl Božić u varaždinskoj katedrali, Bachova Muka po Ivanu Igrecove Pjesme štovanja i hvale).
 

Utemeljena 1981. u Szombathelyju, Capella Savaria prvi je komorni orkestar sastavljen od povijesnih instrumenata u Mađarskoj. Nova nastojanja ansambla izazvala su tada popriličnu senzaciju u glazbenim krugovima. Ciljevi su mu od samog početka bili izvoditi glazbu baroka i klasicizma na autentičan način oslanjajući se pri tom na izvorne dokumente iz tih razdoblja. Pál Németh bio je umjetnički ravnatelj ansambla od utemeljenja, a 1999. vodstvo preuzima Zsolt Kalló. Članovi ansambla sviraju na izvornim instrumentima iz 18. stoljeća ili na njihovim replikama. Ansambl izvodi komornu i orkestralnu glazbu te sudjeluje u izvedbama opera i oratorija. Dosada su objavili preko 80 snimaka u izdanju Hungarotona, Centaur Recordsa, Quintana, Harmonije Mundi, Dynamica, Naxosa i Dorian Recordsa. Pet ih je bilo nagrađeno mađarskom nagradom Snimka godine. Dirigent opernih i pasionskih projekata Capelle Savarije, Nicholas McGegan (glavni gost-dirigent orkestra), snimio je s njima 21 nosač zvuka. Njihovi nosači zvuka obuhvaćaju i prave raritete, kao što su mađarska glazba 18. stoljeća i djela Jiřija Druschetzkog, Johana Romana, Alessandra Scarlattija, Benedetta Marcella, G. P. Telemanna, Gregora Wernera, Jacques-Christophea Naudota, J. P. Rameaua, J. F. Fascha i G. Muffata. Ansambl je održao koncerte u 22 europske zemlje, a nastupio je i u zemljama Sjeverne i Južne Amerike te u Izraelu. Redovito sudjeluje na mađarskim festivalima rane glazbe (u Sopronu, Fertődu, Budimpešti i Zemplénu), ali je nastupio i na sličnim festivalima u Bruggeu, Innsbrucku, Regensburgu, Göttingenu, Halleu, Utrechtu, Zerbstu, Varšavi, Wroclawu. Često nastupa na mađarskom radiju i televiziji, a dobitnik je i ugledne Nagrade Liszt za 1991. godinu. Na 25. obljetnicu osnutka ansamblu je dodijeljena Nagrada Prima Primissima u Županiji Vas u Mađarskoj. Kanadski časopis Opus opisao je Capellu Savariju kao „jedan od najboljih europskih ansambala”.
 
Glazbena škola u Varaždinu jedna je od najstarijih glazbenih škola u ovom dijelu Europe. Osnovana prije 190 godina kao mala gradska škola, danas Glazbena škola u Varaždinu pokriva potrebe za glazbenim obrazovanjem u cijeloj sjeverozapadnoj regiji i broji preko 800 učenika iz cijele Hrvatske, uključujući i učenike iz inozemstva. Ugledu Škole u različitim su razdobljima pridonosili i različiti školski ansambli. Najdužu tradiciju i kontinuitet ima zborsko pjevanje, a upravo zahvaljujući Dječjem zboru, koji je od početka 50-ih do sredine 70-ih godina 20. st. vodio Marijan Zuber, Glazbena je škola stekla ugled koji je prati do danas. U posljednjih nekoliko godina dječji zbor Glazbene škole u Varaždinu sudjelovao je u svim važnijim međunarodnim projektima Glazbene škole u Varaždinu, među kojima je svakako važno spomenuti izvedbu Carmine Burane Carla Orffa u suradnji s Konservatorijem za glasbo in balet iz Maribora i izvedbu The Queen Symphony Tolge Kashifa u suradnji s Glazbenom školom Ravensburg. Posljednjih godina zbor djeluje pod ravnanjem dirigentice Rosane Cepanec Dugandžić. Ove godine članovi dječjeg zbora Glazbene škole u Varaždinu imat će priliku nastupiti s renomiranim glazbenicima rane glazbe na 52. Varaždinskim baroknim večerima.
 

Ivana Lazar
je studij pjevanja završila na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Diplomirala je u klasi Mire Zidarić-Orešković, a magistrirala kod Lidije Horvat Dunjko. Na Sveučilištu za glazbu i scensku umjetnost u Grazu pohađala je predavanja o Liedu i oratoriju kod profesora Donnauera, a od 2006. do 2008. godine bila je stipendistica CEE-Musiktheater/Deutschebank iz Beča. Usavršavala se kod Dunje Vejzović, Konrada Richtera i Olivere Miljaković. Dobitnica je Nagrade Marija Borčić za najbolji diplomski koncert studenta Muzičke akademije, Diplome Darko Lukić, Nagrade Milka Trnina Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika te je dvostruka dobitnica Nagrade Jurica Murai za najbolju interpretaciju na Varaždinskim baroknim večerima.
Dugi je niz godina prisutna na hrvatskoj glazbenoj sceni kao izvrsna interpretkinja glazbe baroka, pretklasicizma i klasicizma. Djelovala je kao solistica Hrvatskog baroknog ansambla, a kao solistica surađuje i sa zborom HRT-a. Suosnivačica je ansambla za ranu glazbu Camerata Grestin.
Nastupala je s mnogim eminentnim orkestrima u zemlji i inozemstvu, kao što su Zagrebačka filharmonija, Simfonijski orkestar HRT-a, Zbor HRT-a, Sarajevska filharmonija i Varaždinski komorni orkestar. Od 2006. je stalna gošća-solistica ansambla Le Parlement de Musique iz Strasbourga s kojim je ostvarila veliku turneju po Francuskoj. Gostovala je i u Austriji, Sloveniji, Njemačkoj, Finskoj, Švedskoj, Litvi, Luxemburgu, Bosni i Hercegovini, Irskoj, Srbiji, Egiptu, Argentini i Boliviji. Svojim nastupima osvojila je publiku na najvećim hrvatskim festivalima kao što su Dubrovačke ljetne igre, Varaždinske barokne večeri, Osorske večeri, Splitsko ljeto, Riječke ljetne noći itd.
Prvakinja je Opere HNK-a Zagreb gdje je za ulogu Kraljice noći u Čarobnoj fruli W. A. Mozarta primila Nagradu Marijana Radev za najbolje operno ostvarenje u sezoni 2018./19. Za istu ulogu dobila je i Nagradu hrvatskog glumišta.
 

Tia Pikija
studentica je treće godine solopjevanja na Akademiji za glazbu i izvedbenu umjetnost u Beču u klasi Gabriele Lechner. Glazbeno obrazovanje započela je u osnovnoj glazbenoj školi (smjer flauta), dok pjevanje počinje učiti u Srednjoj glazbenoj školi u Varaždinu u klasi Doroteje Ilčić istovremeno pohađajući i glazbenoteorijski smjer.
Pobjednica je šest međunarodnih pjevačkih natjecanja, uključujući natjecanja Iuventus Canti u Slovačkoj i Antonin Dvořak u Češkoj. Tijekom školovanja održala je dva samostalna koncerta: u Glazbenoj školi u Varaždinu te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu. Kao jedna od nagrađivanih učenika Glazbene škole u Varaždinu nastupala je redovito na Varaždinskim baroknim večerima. Sudjeluje na mnogim koncertima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Posebno se ističe izvedba kantate Laudate pueri Dominum G. F. Händela te sudjelovanje na realizaciji dvaju nosača zvuka - Ave Maria i Alla media noche u suradnji Glazbene škole u Varaždinu s Veleposlanstvom Kraljevine Španjolske u RH. Sudjelovala je na mnogim glazbenim projektima, kao što su mjuzikli Ljepotica i zvijer (uloga Belle) i Briljantin te u izvedbi opere Čarobna frula W. A. Mozarta. U prosincu 2021. debitirala je ulogama Sandmännchen i Taumännchen u operi Ivica i Marica E. Humperdincka u Schlosstheateru Schönbrunn. U izvedbi Hrvatske mise Borisa Papandopula u Beču u proljeće 2022. nastupila je kao sopran solo.
Usavršavala se na seminarima solopjevanja kod Tizijane Šojat, Vlatke Oršanić, Luisa Alberta Llaneza, Armanda Puklavca te na Vioce academy u Badenu kod Beča.
 

Sonja Runje
sve je traženija umjetnica na međunarodnim pozornicama barokne glazbe koje su je ugostile diljem cijele Europe - od poznate Filharmonije Čajkovski u Moskvi do velebne Felsenreitschule u Salzburgu, gdje je 2019. uspješno debitirala na festivalu Salzburger Festspiele.
Iako se profilirala preko glazbe 17. i 18. stoljeća, njezin repertoar obuhvaća širok dijapazon opernih i koncertnih naslova. U proteklih nekoliko kazališnih sezona, ostvarila je uloge Amadigija u operi Amadigi di Gaula G. F. Händela u Garsington operi, Disinganna u scenskoj verziji oratorija Il trionfo del tempo e Disinganno G. F. Händela u Nacionalnoj operi u Montpellieru te u Državnoj operi u Mainzu. Slijede uloge Cornelije u operi Julije Cezar u Egiptu G. F. Händela u kazalištu u St. Gallenu, Tolomea u operi Julije Cezar u Egiptu G. F. Händela na Opernom festivalu u Savonlinni i u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci, Alcine u operi Orlando Furioso A. Vivaldija u Parizu, Bradamante u operi Orlando Furioso A. Vivaldija u Dortmundu, Čarobnice u operi Didona i Eneja H Purcella u Helsinkiju te Calipso u operi Polifemo N. Porpore u Bayreuthu. U tom razdoblju bilježi niz koncertnih nastupa među kojima se ističe njen debi u Kölnskoj filharmoniji.
Runje također redovno nastupa i kao koncertna solistica (izdvaja Božićni oratorij J. S. Bacha, Iliju F. Mendelssohna, Nelson misu J. Haydna, Zimsko putovanje F. Schuberta, Misu u h-molu BWV 232 J. S. Bacha, Hrvatsku misu B. Papandopula, Rekvijem M. Durufléa, 2. simfoniju G. Mahlera, Rekvijem i Missu Brevis W. A. Mozarta, San Ivanjske noći F. Mendelssohna Bartholdyja, Gloriju i Stabat Mater A. Vivaldija, Stabat Mater G. B. Pergolesija, Mesiju i Dixit Dominus G. F. Händela, Božićni oratorij C. Saint-Saënsa, 9. simfoniju L. van Beethovena itd.) s orkestrima poput The English Concerta, Armonie Atenee, Les Accents, Hofkapelle München, Atenskog državnog orkestra, Zagrebačke filharmonije, Zagrebačkih solista, Hrvatskog baroknog ansambla i drugih, a uz dirigente poput Christian Curnyna, Rubena Dubrovskog, George Petroua, Rudigera Lottera, Ivana Repušića i druge.
S pohvalama je diplomirala solopjevanje na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu u razredu Martine Gojčete Silić, a usavršava se kod Eve Blahove u Bratislavi.
 

Hugo Hymas
redovito nastupa na domaćim i međunarodnim pozornicama. Nedavno je sudjelovao na turnejama diljem Europe, SAD-a, Azije, a s Gabrieli Consortom (Paul McCreesh) po Australiji izvodeći tenorski solo u Purcellovom Kralju Arthuru. Prošle je godine kao solist nastupio na BBC Promsu u Bachovoj Pasiji po Mateju uz ansambl Arcangelo pod ravnanjem Jonathana Cohena te na Baroknom festivalu u Vaasi u Haydnovoj operi Pusti otok (L ́isola disabitata) s Helsinškim baroknim orkestrom pod ravnanjem Aapa Häkkinena. Krajem prošle godine također je bio na turneji s Nizozemskim komornim zborom pod ravnanjem Petera Dijkstra s Bachovim Božićnim oratorijem u kojem je pjevao dionicu Evanđelista. Zatim je tu bila i svjetska praizvedba Juliusa Cezara Giorgia Battistellija u Teatro dell’Opera u Rimu pod ravnanjem Danielea Gattija u kojoj je pjevao ulogu Luciusa. Od ostalih nastupa treba istaknuti njemačku turneju s djelima Purcella i Händela s Freiburškim baroknim orkestrom (Kristian Bezuidenhout), zatim nastup u Händelovu oratoriju La Resurrezione s ansamblom English Consort (Harry Bicket), Monteverdijevim Vesperama i Bachovoj Pasiji po Mateju s Dunedin Consort (John Butt), Händelovu Il Trionfo del Tempo e del Disinganno s Hrvatskim baroknim ansamblom (Lawrence Cummings), Bachovoj Misi u h-molu s Münchenskim Motettenchorom (Benedikt Haag) i u poluscenskoj koncertnoj izvedbi Händelove opere Semele sa Zborom Monteverdi (Sir John Eliot Gardiner) u režiji Thomasa Guthriea na turneji koja mu je omogućila debi u milanskoj Scali. Nastupio je i u ulozi Uriela u Haydnovu Stvaranju svijeta s ansamblom Les Arts Florissants (William Christie) u New Yorku i na turneji po Francuskoj. Rado drži solističke recitale, nekadašnji je „mladi umjetnik” zaklade Britten-Pears, a trenutno je u programu ‘Rising Stars’ Orchestra of the Age of Enlightenment s kojim je mnogo puta surađivao.
Odrastao je u Cambridgeu gdje je pjevao u Zboru crkve Great St Mary’s. Tijekom školovanja učio je klarinet nakon čega se uključio u Zbor Clare Collegea u Cambridgeu kao tenor. Glazbu je diplomirao s pohvalama 2014. na Sveučilištu u Durhamu.
 

Franko Klisović
rođen je u Šibeniku gdje je stekao osnovno i srednjoškolsko glazbeno obrazovanje u Glazbenoj školi Ivana Lukačića u razredu Gordane Pavić, smjer klavir i glazbena teorija. Dok je živio u rodnom gradu, djelovao je i kao orguljaš u katedrali sv. Jakova. Nakon mature upisuje Muzičku akademiju Sveučilišta u Zagrebu gdje studira dirigiranje u klasi Tomislava Fačinija. Tamo je u ožujku 2019. imao svoj dirigentski debi dirigirajući operu Cosi fan tutte W. A. Mozarta.
Krajem 2015. počinje se baviti pjevanjem i nakon samo tri mjeseca dobiva rolu Ottonea u operi Agrippina G. F. Händela s kojom je debitirao u travnju 2016. u HNK-u Zagreb, a potom za to dobio i Rektorovu nagradu. Nedugo nakon toga uz studij dirigiranja upisuje i studij pjevanja u klasi Martine Gojčete - Silić.
Na poziv Katarske filharmonije je u veljači 2017. nastupio u Dohi u Katara Opera House, a u veljači 2018. debitirao je u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci u ulozi Duha u operi Didona i Eneja H. Purcella. Osim uloge Duha, utjelovljuje i uloge Eneje i Čarobnice na festivalima kao što su Musica appassionata i Korkyra barouqe festival. U sezoni 2020./2021. nastupa kao Nireno u operi Gulio Cesare in Egitto u HNK-u Rijeka te će s istom produkcijom 2022. nastupiti na Savolinna Opera Festivalu u Finskoj. U rujnu 2022. debitirat će u Margravial Opera Houseu na Bayreuth Baroque Opera Festivalu kao Apolon u Albinonijevu djelu Il nascimento dell’ Aurora. Od sezone 2015./16. redovito nastupa s vokalnim ansamblom Antiphonus, sa Zborom HRT-a i Hrvatskim baroknim ansamblom (HRBA). Surađuje s poznatim dirigentima kao što su Tomislav Fačini, Mladen Tarbuk, Marc Korovich, Ville Matvejeff, Laurence Cummings, Aapo Häkkinen, Luca Oberti, Albrecht Hansjörg, Hervé Niquet, Philipp von Steinaecker i drugi.
 

Emanuel Tomljenović
student je treće godine solopjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Lidije Horvat Dunjko, a solopjevanje je i maturirao u klasi Viktorije Badrov. U vrlo kratkom periodu istaknuo se kao pjevač koji plijeni umjetničkim dosezima i zavidnim brojem izvedenih dionica i uloga, od kojih se može istaknuti solistički nastup na Varaždinskim baroknim večerima uz crkveni zbor Cantores Sancti Marci, Hrvatski barokni ansambl pod vodstvom maestra Jurice Petra Petrača kad je izveden Magnificat J. S. Bacha i Te Deum M. A. Charpentiera. Osvaja brojne nagrade na državnim i međunarodnim natjecanjima, a za svoja je postignuća nagrađen i Rektorovom nagradom. Uz crkveni zbor Cantores Sancti Marci nastupio je kao solist na 40. festivalu Večeri na Griču u Missi Criolla i Navidad Nuestra A. Ramireza. Nastupio je kao solist u izvedbi Muke po Marku J. S. Bacha pod ravnanjem Hansjörga Albrechta uz orkestar Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. U suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Varaždinu debitirao je u ulozi Bastiena u operi Bastien i Bastienne W. A. Mozarta uz Orkestar mladih glazbenika pod vodstvom Matije Fortune. Kao član Opere B. B. istaknuo se mnogobrojnim solističkim ulogama, iz kojih se može izdvojiti moderna praizvedba barokne opere Opsada Korčule S. Arnolda. Nedavno je gostovao u Njemačkoj (Lohne, Vechta) gdje je, kao solist, sudjelovao u izvedbama Mesije G. F. Händela i ostvario sjajan uspjeh u suradnji s renomiranim kolegama poput Krešimira Stražanca. Nastupio je kao solist sa Zborom i Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem norveške maestre Grete Pedersen u izvedbi Velike mise u c-molu W. A. Mozarta. Osim brojnih koncerata te opernih i operetnih uloga ostvaruje suradnju i s vokalnim ansamblima i orkestrima.
 
 

Intenzivno glazbeno obrazovanje je Grga Peroš započeo već u predškolskoj dobi, a nastavio na Srednjoj glazbenoj školi Elly Bašić. Najprije je studirao filozofiju i informacijske znanosti na Sveučilištu u Zagrebu, nakon čega se 2011. odlučio za studij pjevanja na Sveučilištu za umjetnost u Grazu kod Ulfa Bästleina. Godine 2012. i 2013. bio je stipendist Grada Graza i Društva prijatelja KUG-a. Diplomirao je 2015, a magistrirao 2018. također u Grazu. U prosincu 2019. dobio je Nagradu za znanost Grada Graza (Nagrada za znanost slijedi nakon stipendije Dr. Karla Böhma za posebna postignuća.) U ljeto 2015. nastupio je na 50. obljetnici Jungen Oper Schloss Weikersheima u ulozi grofa Almavive u Mozartovoj operi Figarov pir pod ravnanjem Brune Weila.
Od prosinca 2016. član je ansambla Gradskog kazališta u Gießenu gdje je nastupio u Mozartovim operama Così fan tutte (Guglielmo), Don Giovanni (u glavnoj ulozi) te Figarov pir (Grof) pod glazbenim vodstvom Michaela Hofstettera. Svoj repertoar nadalje proširuje ulogom Fra Meliotena u Verdijevoj operi Moć sudbine, ulogom Harlekina u Straussovoj operi Ariadna na Naxosu u Gießenu, a zatim i u Državnom teatru u Meiningenu, Augsburgu te u Deutsche Oper am Rhein. U Operi u Halleu debitirao je 2019. u naslovnoj ulozi u operi Julije Cezar u Egiptu G. F. Händela i to na otvorenju Händelova festivala – ponovo pod glazbenim vodstvom Michaela Hofstettera, a u režiji Petera Konwitschnyja. U sezoni 2019./20. u Gießenu je pjevao Figara u Rossinijevom Seviljskom brijaču te Petera Besenbindera u Humperdickovom Ivici i Marici.
 

Hrvatski bas-bariton Krešimir Stražanac je s 23 godine postao solist Opere u Zürichu gdje nastupa pod ravnanjem nekih od najvećih dirigenata današnjice: Bernarda Haitinka, Franza Welser-Mösta, Plácida Dominga, Vladimira Fedosejeva i Petera Schneidera. U Bavarskoj državnoj operi u Münchenu debitirao je 2017., u Frankfurtskoj operi 2018., a u Gran Theatre del Liceu u Barceloni 2021. godine. Nastupa u ulogama: Barun Tusenbach (Tri sestre Petera Eötvösa), Ping (Turandot), Harlekin (Ariadne auf Naxos), Kreont (Oedipus Rex), Frank (Šišmiš), Sveti Petar (Mjesec Carla Orffa). 2021. je debitirao u naslovnoj ulozi Orfeja (Telemannov Orpheus) pod dirigatskom palicom Renea Jacobsa na europskoj turneji. 2022. debitirat će u Theater an der Wien unaslovnoj ulozi Ruggiera u La liberazione di Ruggiero Francesce Caccini. Pobjednik je međunarodnih natjecanja: Cantilena u Bayreuthu (u kategoriji opere i operete), La Voce Bavarske radiotelevizije (u kategoriji umjetničke pjesme) te Hugo Wolf u skladateljevu rodnome mjestu Slovenj Gradecu. Barata opsežnim oratorijskim i koncertnim repertoarom u rasponu od baroka do suvremene glazbe te nastupa diljem Europe i Azije uz simfonijske orkestre Zapadnonjemačkog i Bavarskog radija, Kraljevski orkestar Concertgebouw Amsterdam, Kraljevski flamanski orkestar, Staatskapelle Dresden, Tokijski i Singapurski simfonijski orkestar, Orchestre National de France, Orchestre des Champs-Elysées, Concentus Musicus Wien, Orkestar lajpciškog Gewandhausa te dirigente kao što su Herbert Blomstedt, Giovanni Antonini, Jukka-Pekka Saraste i Philippe Herreweghe.
 

Zsolt Kalló
koncertni je majstor, solist I umjetnički ravnatelj Capelle Savarije. Violinu je studirao kod Eszter Perényi na Muzičkoj akademiji F. Liszt u Budimpešti gdje je 1990. diplomirao s pohvalama. Između 1988. i 1989. studirao je i kod Sándora Végha u Salzburgu. Doktorsku diplomu slobodnih umjetnosti (DLA) stekao je 2010. Kao koncertni majstor svirao je s nekoliko uglednih komornih orkestara, kao što su Sonora Hungarica, Aura Musicale, Concerto Armonico i Orfeo Orchestra. Također je zapažen solist zahvaljujući brojnim nosačima zvuka te snimkama za radio i televiziju. Poznat je i kao utemeljitelj Trija Antiqua i Kvarteta Authentic, a prvi je u Mađarskoj izveo violinske koncerte Tomasinija, Krausa i Michaela Haydna. Predaje na Konzervatoriju za glazbu u Szombathelyu, na Institutu za glazbenu umjetnost Varga Tibor te na Sveučilištu Széchenyi István u Györu. Isto je tako predavač na različitim seminarima za ranu glazbu. Za izniman pedagoški rad dobio je 2008. godine Nagradu Halász Ferenc. Godine 2012. nagrađen je priznanjem „za kulturu Županije Vas”, 2014. je dobio Nagradu Liszt, 2018. je habilitiran, a 2022. je primio još jednu prestižnu državnu nagradu – zaslužnog umjetnika Mađarske.
 

Anđelko Igrec
završio je studije kompozicije, crkvene glazbe i orkestralnog dirigiranja na Sveučilištu za glazbu u Beču. Među njegovim profesorima su Hans Haselböck, Erwin Ortner, Ivan Eröd, Uroš Lajovic i Johannes Wildner. Od 1999. do 2017. bio je katedralni orguljaš i zborovođa u Varaždinu te voditelj Ureda za crkvenu glazbu Varaždinske biskupije. Kao dirigent i skladatelj surađuje s Varaždinskim i Hrvatskim komornim orkestrom, Zborom i Orkestrom Hrvatske radiotelevizije, Zagrebačkom filharmonijom, Hrvatskim baroknim ansamblom te mnogim međunarodnim ansamblima. Niz godina djelovao je kao predavač na Institutu za crkvenu glazbu u Zagrebu i Orguljaškoj ljetnoj školi u Šibeniku, a posebno se ističe pedagoškim radom s crkvenim zborovođama i orguljašima na području Varaždinske biskupije. Posebno mjesto u njegovu djelovanju zauzima varaždinski zbor Chorus angelicus s kojim je, kao osnivač i zborovođa, prošao razvojni put od zbora mladih, preko katedralnog zbora do izvedbenog tijela koje s velikim entuzijazmom izvodi i najzahtjevnija djela klasične glazbene literature poput Monteverdijeve Vespro, Händelova Dixit Dominus, Honeggerova Kralja Davida ili Bernsteinovih Chichesterskih psalama. Među nagradama koje je primio za svoje stvaralaštvo, ističu se skladateljska nagrada Josip Štolcer Slavenski, Jurica Murai za orguljski recital na Varaždinskim baroknim večerima te poticajna sredstva Ministarstva kulture - posljednje za djelo Quattro pezzi sacri napisano i izvedeno 2017. godine povodom 20. obljetnice Varaždinske biskupije. Nosači zvuka s njegovom glazbom (Pashalne slike, Kyrie, Psalmi, Može se živjet' od ljubavi…) više puta su nagrađivani, među ostalim i hrvatskom diskografskom nagradom Porin.