Hrvatski barokni ansambl, Zbor Ivan Filipović i solisti Martina Klarić, Ivana Garaj Korpar, Helena Lucić i Alen Ruško u varazdinskoj Franjevačkoj crkvi izveli su prvu suvremenu izvedbu Mise Carla Antonija Naglija nastale na pocetku 18. stoljeca, a koncert posvećen Hrvatskoj kulturnoj baštini, bio je uprilicen i u povodu 150. obljetnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Izvedbom Mise skladatelja koji je bio jedna od sredisnjih figura kasnobaroknog glazbenog zivota u Splitu dirigirao je Sasa Britvic, koji je naglasio kako je važnost izvodenja ove Mise iznimno velika, jer nasuprot općem mišljenju Hrvatska oskudijeva djelima kasnog baroka,rane klasike i rokokoa. Naglijevo djelo se čuva u pariškoj Nacionalnoj biblioteci, no nejasno je kako su rukopisi partitura, koji nisu ni datirani dospjeli do Pariza, uz moguću pretpostavku da su bili  dio “ratnog plijena” Napoleonove vojske, koja je opustošila samostanske knjižnice u Dalmaciji. Djelo franjevca rođenog u Riminiju oko 1680, koji je za splitski samostan bio trajno vezan sve do 1743. godine kada je prihvatio dužnost kapelnika u Veneciji, gdje je i preminuo, za izvedbu na Varaždinskim baroknim večerima priredio je muzikolog dr. sc. Ennio Stipcevic, uloživši nekoliko godina rada. U predanom istraživačkom radu i obradi skladateljeve izvorne rukopisne partiture, koja je bila u lošem stanju, pridružio mu se i maestro Britvić svojim korekturama. Glazbenike su brojni okupljeni u crkvi nagradili dugotrajnim pljeskom, a prema rijecima maestra Britvića Misa,u orginalnom nazivu Messa con instumenti a 4 concertata, trebala bi se naći u programima koncerata i nakon varaždinskog festivala kao vrijedno djelo hrvatske glazbene bastine.