Kroz četiri desetljeća svog održavanja Varaždinske barokne večeri javnosti su predstavile čitav niz djela djela poznatih baroknih skladatelja, ali i otkrila djela koja su godinama bila čuvana u knjižnicama i arhivima. Festival se profilirao u najvažnije kulturno događanje u ovom dijelu Hrvatske, a zahvaljujući suradnji s inozemnim glazbenicima i partnerstvu sa stranim državama, proširio se izvan granica Hrvatske. Na bogatu tradiciju, festivala, staroj glazbi, njenom izvođenju, hrvatskoj glazbenoj baštini, te čitavom nizu drugih tema progovorili su u svojim radovima i sudionici Međunarodnog znanstvenog skupa “Barok jučer danas sutra” kojeg su zajednički organizirali Varaždinske barokne večeri i varaždinski Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u palači Herzer. Bio je to petnaesti u nizu znanstvenih skupova, koji prate barokni festival, a koji u svakom svom izdanju pokazuje tradicijsko i glazbeno bogatstvo. “Od svojih početaka 70-tih godina prošlog stoljeća Varaždinske barokne večeri posebnu pažnju posvećuju djelima iz hrvatskog baroknog razdoblja, a kroz desetljeća održavanja festivala izvedeno je 250 djela hrvatskih i stranih baroknih skladatelja” naglasila je muzikologinja i moderatorica skupa dr. sc. Zdenka Weber, ističući kako je i zahvaljujući Varaždinskim baroknim večerima potaknut niz istraživanja u arhivima i knjižnicama, zahvaljujući kojima su otkrivena, a potom i prezentirana važna djela iz razdoblja baroka. Prema riječima upravitelja Zavoda za znanstveni rad HAZU-a u Varaždinu mr. Eduarda Vargovića tijekom proteklih skupova prezentirao je 50 radova 40 stranih i domaćih autora koji pokazuju povijesnut radiciju glazbe i glazbene baštine, ali i nameću stalne aktivnosti da se što više djela obradi i pokažu javnosti, te stučnoj i glazbenoj kritici. Znanstveni skup “Barok jučer danas sutra” svojim je radom “VBV u zamislima Krešimira Filića i Marijana Zubera” otvorila prof. Dada Ruža, a uslijedili su radovi Lucy Hallman Russell “O obnovi stare glazbe”, Davora Bobića “Povijesno osviješteno izvođenje barokne glazbe”, Nataše Maričić “Primjeri izvodilačke prakse na VBV”, Catherine Mackintosh “Misli i sjećanja”, Raymonda Rojnika “Diskografija 40 godina VBV-a i njezin značaj za promicanje i očuvanje hrvatske i europske glazbene baštine”. U popodnevnom dijelu programa skupa predstavljeni su radovi Seadete Mindžić “VBV i glazbeni program Televizije Zagreb u razdoblju od 1975. do 1995. godine”, Višeslava Jaklina “Uloga C. Bosserta i orgulja u Isusovačkoj ckrvi u razvoju VBV”, Ernesta Fišera “Mecene u kulturi i umjetnosti-Varaždinske barokne večeri”, Zdenke Weber-HRvatska glazbena baština-ogledi o transkripcijama i obradama dr. Ennio Stipčević”, Ivana Ćurkovića “Pitanja roda i izvedbene prakse na primjerima opera i oratorija Georga Friedricha Handela”, te Lucije Konfic “Teorija i praksa u traktatu “Lo spirito tartiniano” Tartinijeva učenika Josipa Mihovila Stratica. Svi predstavljeni radovi bit će objavljeni u posebnom zborniku sa skupa, a u palači Herzer Zavod za znanstveni rad uz skup priredio je i prigodnu izložbu svojih izdanja sa svih dosadašnjih skupova. Neposredno prije početka skupa početka skupa delegacija VBV-a položila je na varaždinskom groblju vijenac u spomen na sve preminule sudionike festivala.