Subota, 30. rujna
Velika koncertna dvorana
Glazbene škole Varaždin, Palača Erdödy, 19 sati
Ansambl Capella Zriniana
Marta Schwaiger, sopran
Silvio Richter, barokna violina
Marko Požgaj, blok flaute
Katarina Javora, čembalo, orgulje
Marko Radić, kontrabas
Rupert Čunko, udaraljke
Zoran Kelava, narator
Andrija Maronić, cimbal, specijalni gost
Igor Paro, teorba, barokna gitara, citern, umjetničko vodstvo
La ribellione di Ungheria
Barokna glazba tragom Zrinskih i Frankopana
PROGRAM:
FANTASIA POETICA
Fran Krsto Frankopan
(1643. – 1671.)
Na diku črnih oči
Nicola Matteis
(oko 1650. – nakon 1713.)
Aria amorosa
Girolamo A. Frescobaldi
(1583. – 1643.)
Begli occhi io non provo F 7.18
Samuel Capricornus
(1628. – 1665.)
Ciaconna in D
Fran Krsto Frankopan
Srićno u ljubavi prigođenje
Anonimus
Mađarski ples Princa od Transilvanije
Anonimus
Chorea ex C, Chorea ex E
Giorgio Mainerio
Ungaresca
Anonimus
Mađarski ples
Anonimus
Lupul Vaidane Eneke
Anonimus
Chorea
Nikola Zrinski Čakovečki
(1620. – 1664.)
Fantasia Poetica (odlomak)
Tradicionalna mađarska
Akur szép az erdő mikar zöld („Lijepa je šuma kad je zelena“)
Johann Heinrich Schmelzer
(oko 1621. – 1680.)
Die Fechtschule
(“Škola mačevanja”)
Aria 1 & 2
Sarabande
Courante
Fechtschule
Bader Aria
Ali Ufki Bey
(Wojciech Bobowski, oko 1610.– 1675.)
Nikriz Peşrev
Fran Krsto Frankopan
Pozvanje na vojsku
Debreceni S. János
(? – 1614.)
Katonaének Bocskai
István fejedelemhez
(„Ratna pjesma princa Istvána Bocskaija”)
——————————
CANTO DI RIBELLIONE
Vinko Jelić
(1596. – nakon 1636.)
Ricercar primo
Ferenc Dellišimunovič
Popivka vu kojoj se Stvoritelj z Dušom razgovara
Vinko Jelić
Oculi tui Deus
Ana Katarina Zrinska
(oko 1625. – 1673.)
Miklovuša Zrinskog smrt
Domenico Mazzocchi
(1592. – 1665.)
Lagrime amare
Alessandro Poglietti
Toccatina sopra la Ribellione di (oko 1620. – 1683.)
Ungheria
Toccatina Galop & Fuge
Allemande La prisonnie
Courante Le Proces
Sarabande La Sentence,
Gigue La Lige
Ferenc Barakonyi
Hová készülsz, szivem (Kamo ideš, drago srce)
Petar Zrinski
(1621. – 1671.)
Moje drago serce
Alessandro Poglietti
(oko 1620. – 1683.)
Toccatina sopra la Ribellione di
Ungheria (nastavak)
La Décapitation, avec discretion
La Passacaglia
Les Cloches (Requiem aeternam)
Tradicionalna međimurska
Anonimus
Dej mi, Bože, joči sokolove
O, rumena prelepa zorja
O IZVOĐAČU:
Ansambl Capella Zriniana osnovao je 2017. godine hrvatski lutnjist Igor Paro s ciljem istraživanja i promoviranja barokne glazbe iz vremena i okruženja hrvatskih plemićkih obitelji Zrinskih i Frankopana u 17. stoljeću.
Ansambl Capella Zriniana, uz podršku Varaždinskih baroknih večeri, okuplja vrsne hrvatske glazbenike s iskustvom u povijesno obaviještenom izvođenju barokne glazbe u zajedničkom nastojanju da ponovno ožive glazbeni i poetski svijet hrvatskih plemićkih obitelji Zrinskih i Frankopana. Vrijedno je spomenuti neke neobične sretne iskre sinkroniciteta koje su se tu našle na djelu: čembalistica i orguljašica Katarina Javora maturirala je klavir u Glazbenoj školi „Blagoje Bersa” u Zagrebu u klasi profesorice Renate Strojin-Richter, majke prve violine ansambla Silvija Richtera. Diplomirala je orgulje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Ljerke Očić-Turkulin i čembalo u klasi prof. Višnje Mažuran da bi zatim još jednom diplomski studij orgulja završila na Sveučilištu za glazbu i scensku umjetnost u Beču u razredu profesora Piera Damiana Perettija, dok je čembalo učila kod profesora Emanuela Schmelzera Ziringera. Kao da to nije bilo dovoljno, u Zagrebu je završila i studij teorije glazbe. Za vrijeme studija u Beču pri Hrvatskoj katoličkoj misiji dvije je godine svirala na orguljama skladatelja Alessandra Pogliettija. Silvio Richter, dobitnik prestižnih studijskih nagrada, traženi je barokni violinist u Hrvatskoj i u inozemstvu. Nakon što je diplomirao violinu 2008. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Anđelka Krpana, magistrirao je baroknu violinu 2010. godine na Kraljevskoj glazbenoj akademiji u Londonu, istom gradu gdje je 1664. godine objavljen opširan životopis Nikole Zrinskog Čakovečkog. Studije je potom nastavio u Den Haagu gdje je diplomirao 2013. Sopranistica Marta Schwaiger je diplomirala pjevanje na Bečkom konzervatoriju, te studij prevođenja (njemački, ruski i hrvatski) na Institutu za prevođenje Sveučilišta u Beču. Glumac Zoran Kelava se u suradnji s lutnjistom Igorom Parom već nekoliko godina intenzivno bavi glazbeno-scenskom interpretacijom pjesništva Zrinskih i Frankopana. Prekaljeni orkestralni i komorni glazbenik, oboist Marko Požgaj odrastao je uz zvuke povijesnih glazbala, jer je njegov otac Mladen Požgaj strastveni ljubitelj rane glazbe i član zagrebačkog kultnog ansambla za ranu glazbu „Universitas studiorum zagrabiensis“ još od 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Tu su i dvojica najmlađih članova ansambla – svestrani kontrabasist Marko Radić upravo je diplomirao kontrabas na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Nikše Bobetka, dok je Rupert Čunko, rođen u Čakovcu, gradu Nikole Zrinskog Čakovečkog, student četvrte godine udaraljki na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Igora Lešnika. U Zagrebu surađuje i s ansamblima za ranu glazbu. Specijalni gost Capelle Zriniane je najbolji hrvatski cimbalist Andrija Maronić iz Đurđevca. Maronić utjelovljuje jednu nepisanu i neprekinutu tradiciju sviranja cimbala u Podravini i Međimurju, kao i u mađarskoj Baranji, tradiciju čiji korijeni sežu duboko u prošlost, vrlo vjerojatno i do 17. stoljeća. Maronićeva je zasluga što ta dragocjena cimbalistička tradicija u Hrvatskoj nije izumrla – usprkos poznijoj životnoj dobi, uz neumornu koncertnu djelatnost Maronić još izrađuje cimbale i podučava sviranju mlade naraštaje. Premda svira na originalnom koncertnom glazbalu kultnog budimpeštanskog majstora graditelja cimbala Józsefa Schunde iz 80-ih godina 19. stoljeća, Maronić njeguje jedan arhaičan stil sviranja cimbala, karakterističan za Podravinu i Međimurje, različit od razbarušene virtuoznosti romskih cimbalista koji su u Mađarsku došli iz Rumunjske tek krajem 18. i početkom 19. stoljeća.
Koristeći multidisciplinarno istraživanje povijesti glazbe, kao i sinergiju umjetničke i tradicijske glazbe uz pjesništvo Zrinskih i Frankopana, Capella Zriniana želi omogućiti doživljaj jedne mnogo šire i kompleksnije slike glazbenog baroka, kao i uvid u neke do sad manje poznate ili zagubljene segmente hrvatske i mađarske glazbene baštine.
30.09. CAPELLA ZRINIANA - dnevni program